Xlab

Kako se zaštititi od virusa i bakterija: liječnici otkrivaju zašto treba odmah reagirati

Svakoga dana čovjek udahne između 100 tisuća do milijun mikroorganizama. Kroz nos odrasle osobe svakoga dana prođe gotovo 20 tisuća litara zraka. Značaj nosa i nosne sluznice za zdravlje je velik jer nos je čuvar naših pluća. Iritacija nosne sluznice, nastala zbog štetnih čestica, može poremetiti pravilan rad respiratornog sustava. Simptomi kao što su začepljeni nos, kihanje, hunjavica ili gusti iscjedak iz nosa mogu dovesti i do smanjenja osjeta mirisa. Disanje kroz usta pak uzrokuje nove probleme: suhoću ustiju što dodatno povećava rizik od infekcija.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako jednostavne mjere higijene i opreza mogu imati važnu ulogu u zaštiti od prijenosa zaraznih bolesti i jačanju našeg i zdravlja obitelji. I to pogotovo u trenutku kada stručnjaci predviđaju val multidemije ove zime – širenje različitih vrsta virusa i bakterija, gripe, prehlade, Covid-19 i drugih respiratornih bolesti. Higijena ruku, čistoća nosne šupljine te sluznice važna je u sprječavanju respiratornih bolesti koje se šire zrakom ili dodirom. 

Istraživanja pokazuju kako morska sol pomaže tako što ojačava antivirusnu obranu stanica koja se aktivira kada su stanice pod utjecajem respiratornih infekcija. Morska voda iz Jadranskog mora bogata je solima i oligoelementima koji imaju važnu ulogu u održavanju normalne funkcije sluznice nosa, a to omogućava prohodnost gornjih dišnih putova.

Koji su najraniji simptomi na koje trebamo obratiti pozornost, kako ublažiti utjecaj gripe i drugih respiratornih bolesti te kako spriječiti daljnje komplikacije – na ova pitanja odgovore donose stručnjaci dr. med. Ivanka Trstenjak-Rajković, spec. opće/obiteljske medicine i dr. sc. Dino Pavičić, specijalist interne medicine, subspecijalist pulmologije, znanstveni suradnik u Poliklinici Medikol.

1.

Zašto su nos i nosna sluznica ključni u zaštiti od respiratornih bolesti? Kako ovaj sustav funkcionira u detalje?

Nos i nosna sluznica su početak ili “ulazna vrata” gornjeg dišnog sustava koji se osim nosa sastoji još i od ždrijela, usta i dušnika. Donji dio dišnog sustava čine bronhi i pluća preko kojih u konačnici dišemo. Tijekom disanja, u naše tijelo osim zraka ulaze i brojni mikroorganizmi što nos čini prirodnom barijerom između našeg organizma i zraka koji nas okružuje. Nos je građen od brojnih pregrada i hodnika kroz koje prolazi zrak i tako se zagrijava, a nosna sluznica osim što ovlažuje i čisti udahnuti zrak, sprečava da se mikroorganizmi razmnože u nosu te da se tako zarazimo njima. Za normalno disanje i zdravlje dišnih puteva važna je prohodnost nosa kao i optimalno stanje sluznice. Oboje može biti narušeno raznim upalama koje uzrokuju mikroorganizmi te kada udišemo jako hladan ili suh zrak. Narušena struktura nosna sluznice omogućuje mikroorganizmima da u nju prodru te se tako lakše i zarazimo raznim virusima i bakterijama koje nas okružuju. Takva zaraza se može zadržati u samom nosu ili proširiti na donji dišni sustav, a tada govorimo najčešće o bronhitisu ili upali pluća. 

2.

Zašto je disanje kroz nos puno zdravije od disanja kroz usta i kako ono poboljšava funkciju našeg tijela? Zašto je važno disati kroz nos čak i kada imamo gripu ili prehladu?

Disanjem kroz nos se, osim zagrijavanja i ovlaživanja zraka, sprečava unos mikroorganizama i nečistoća u donje dijelove dišnog sustava. Na taj se način, zahvaljujući “nosnoj barijeri”, potencijalna infekcija zadrži samo u nosu bez da se proširi na bronhe i pluća i tamo razvije u težu infekciju. Disanje kroz usta nije pravilno disanje i dodatno isušuje sluznicu dišnog sustava i narušava mu integritet te ga čini osjetljivijim na vanjske utjecaje. Čak i ako imamo respiratornu infekciju, važno je nastaviti disati na nos i držati ga prohodnim jer on i dalje zadržava svoju funkciju.

3.

Kako mikroorganizmi dolaze u naša pluća i na što sve trebamo paziti da bismo ih zaštitili?

Mikroorganizmi u pluća dolaze preko gornjeg dišnog sustava. Prvo kroz nos, usta i ždrijelo dolaze do dušnika, zatim do bronha i na kraju do samih pluća preko kojih se odvija disanje. Kada se mikroorganizmi počnu razmnožavati u sluznici bronha i pluća tada govorimo o bronhitisu – upali bronha ili o upali pluća – pneumoniji. One se, ovisno o težini bolesti, liječe pod nadzorom liječnika, a ponekad i u bolnici. Da bismo spriječili ulazak mikroorganizama u pluća, važno je držati se općih uputa vezanih uz zdravlje koje podrazumijevaju zdravu prehranu, fizičku aktivnost, redovno cijepljenje protiv gripe, Covida-19 i pneumokoka, redovito uzimanje lijekova kod kroničnih bolesnika, izbjegavanje pušenja – čak i pasivnog, izbjegavanje zatvorenih prostorija s puno ljudi, nošenje maske kada je to potrebno te izbjegavanje udisanja jako hladnog ili zagađenog zraka. Također, važno je održavati redovnu higijenu nosa i dišnog sustava da bi nosna sluznica ostala zdrava i tako nas štitila od vanjskih utjecaja.

4.

Kako higijena nosa pomaže kod respiratornih bolesti i kako pravilno čistiti nos?

Kako je nos “prva crta obrane” od respiratornih infekcija treba ga održavati čistim, redovito ga ispuhivati, a dobro je i koristiti izotoničnu morsku vodu za održavanje sluznice čistom. Ukoliko kontinuirano ispiremo nosnu sluznicu izotoničnom morskom vodom, ona će se lakše nositi s izazovima iz okoline te ćemo tako spriječiti ulaz virusa i bakterija u nos, kao i dalje širenje infekcije kroz dišni sustav.

5.

Koja je uloga morske vode u borbi protiv respiratornih bolesti?

Morska voda bogata je solima i oligoelementima. Sol veže vodu iz natečene sluznice i tako olakšava prohodnost nosa i disanje kroz nos. Natrij iz morske vode otapa sluz iz nosa i olakšava njeno izbacivanje. Morska sol ima i antialergijsko djelovanje te blagi antiseptički i antibakterijski učinak radi iona kalcija i magnezija koji se nalaze njoji. Smanjuje osjetljivost, obnavlja sluznicu i uspostavlja elektrolitsku ravnotežu u epitelnim stanicama sluznice i na taj način je vraća u optimalno stanje, neophodno za ispravno obavljanje njezine funkcije.

6.

Kako održavati nos, sinuse i pluća zdravima?

Za zdravlje nosa, dišnog sustava i pluća treba održavati nos čistim i prohodnim, redovito se cijepiti u doba multidemije – protiv Covida-19, gripe i pneumokoka, izbjegavati zatvorene prostorije i mjesta sa puno ljudi i nositi zaštitne maske kada je to moguće.

FACT CHECK
OBITELJSKI DOKTOR ANALIZIRA: KAKO RAZLIKOVATI SIMPTOME GRIPE, PREHLADE I COVIDA-19

Specijalist opće medicine Milan Mazalin

Kako možemo biti sigurni da curenje iz nosa treba prepisati običnoj prehladi, a ne Covidu-19? Ili da je temperatura posljedica korone, a ne gripe? S obzirom na količinu različitih uzročnika koji trenutačno cirkuliraju, jedini način da budemo potpuno sigurni u to od kuda dolazi koji simptom jest testiranje, smatra dr. med. Milan Mazalin, liječnik opće i obiteljske medicine, uz čiju smo pomoć definirali opće kliničke slike prehlade, gripe i Covida-19.

Obična prehlada
Dominiraju respiratorni simptomi, temperatura je normalna ili umjereno povišena, a opći simptomi kao što su bolovi u mišićima i zglobovima su odsutni ili vrlo blagi.

Gripa
Dominiraju opći simptomi kao što su slabost i bolovi u tijelu, a tjelesna temperatura se naglo i znatno podiže. Respiratorni simptomi ili izostanu ili se jave nakon par dana i obično nisu jače izraženi.

Covid-19
Klinička slika zaraze SARS-CoV-2 virusom se znatno mijenja: može uključivati najrazličitije respiratorne simptome kojima se sve češće pridružuju simptomi probavnog trakta kao što su mučnina, povraćanje ili proljev. U početku vrlo tipični simptomi gubitka osjeta okusa i mirisa nisu više toliko prisutni da bi se njihovim odsustvom moglo isključiti Covid-19.

Aqua Maris sprejevi za nos sadrže Jadransko more s 20 metara dubine, saznaj zašto je to korisno za tebe i tvoju obitelj.

SAZNAJ VIŠE