Xlab

Nosna sluznica: Evo kako štiti pluća i kako je održati zdravom i učinkovitom i kad je hladno

Iako o njoj razmišljamo uglavnom u negativnom kontekstu dok nam zimi nekontrolirano curi iz nosa, sluz u našem organizmu zapravo igra vrlo važnu ulogu. Ona “podmazuje” površine sluznica i štiti ih od isušivanja, obnaša ulogu prirodnog filtera zraka, a uz to sadrži i prirodna antitijela i enzime koji pomažu u borbi protiv bakterija i infekcija. 

Također, sluz je dom mikrobioti, zajednici dobrih mikroorganizama koji žive u našem tijelu, i podržava njezinu raznolikost. Zašto je to posebno važno ove zime? Nos i nosna sluznica su moćan obrambeni element našeg organizma, prva linija obrane u godini u kojoj stručnjaci predviđaju multidemiju – širenje različitih vrsta virusa i bakterija, gripe, Covida-19 i drugih respiratornih bolesti istodobno. 

Svaki naš udisaj izlaže pluća zraku iz okoline u kojem se nalaze razne potencijalno opasne čestice i klice koje predstavljaju prijetnju našem zdravlju, a sluz djeluje kao prirodni filter i sprečava ih da prodru do pluća. U slučaju da se neke opasne čestice provuku kroz primarnu barijeru, na scenu stupa mukocilijarni klirens, prirodni mehanizam čišćenja pluća uz pomoć kojeg se iz organizma izbacuje višak sluzi, zajedno s potencijalno opasnim česticama.

Međutim, unatoč tome što je nevjerojatno važna, sluz ne primjećujemo osim ako je se ne izlučuje više nego obično ili ako ne promijeni svoja uobičajena kvalitativna svojstva kao što su boja ili gustoća, što je pak znak infekcije. 

Stručnjaci navode kako morska voda poboljšava prirodni mehanizam čišćenja gornjih i donjih dišnih puteva te ublažava simptome respiratornih infekcija. Morska voda iz Jadranskog mora bogata je solima i oligoelementima koji imaju važnu ulogu u održavanju normalne funkcije sluznice nosa što omogućava prohodnost gornjih dišnih putova. Upravo je zato briga o zdravlju nosa kao i čišćenje nosne šupljine već pri pojavi prvih simptoma od presudne važnosti. 

Kako prepoznati uzrok začepljenog nosa, kako znati je li u pitanju zarazna infekcija i što učiniti prije, tijekom i nakon pojave prvih simptoma – na ova pitanja odgovara stručnjakinja dr. Jasna Petrić Duvnjak, subspecijalistica dječje pulmologije iz splitske Poliklinike Pediatri.

1.

Koja je uloga nosa? Štiti li nas od infekcije ili alergije?

Smještena na početku dišnog sustava, nosna sluznica sprečava prodor alergena i uzročnika infekcija da se prošire prema plućima. Tijekom udisanja, zrak se prolaskom kroz nos zagrijava na temperaturu tijela. Stanice u nosu izlučuju sluz (mukus) koja sprječava isušivanje sluznice i ovlažuje udahnuti zrak. Sluz je, dok smo zdravi, prozirna, a njen sastav čine voda, elektroliti, stanice, proteini i protutijela. Nos je prva linija obrane i filtrira udahnuti zrak zaustavljajući nečistoću, prašinu i štetne tvari.

Sluz mijenja boju tijekom infekcije nosne sluznice radi promjene sastava sluzi i povećanja udjela leukocita i njihovih enzima. Ta promjena nam govori da se tijelo bori protiv infekcije, ali ne može nam reći o kakvoj se infekciji radi (bakterijskoj ili virusnoj).

2.

Kakva je povezanost između sluznice nosa i pluća?

Dišni sustav je anatomski povezan sluznicom koja oblaže sinuse, usnu i nosnu šupljinu i neprekinuto se nastavlja prema plućima. Dobro je poznata povezanost između bolesti gornjeg (nos) i donjeg dišnog sustava (pluća). Kod alergija, liječenje alergijskog rinitisa (alergijske upale nosne sluznice) preduvjet je za dobru kontrolu astme. 

Virusi i bakterije u naš organizam najčešće ulaze kroz nosnu sluznicu. Tu dolazi do umnažanja i zatim širenja prema plućima. Postoje različiti mehanizmi obrane kao što su kihanje, kašljanje, a na nivou same sluznice izlučivanje sluzi i takozvani mukocilijarni klirens. Sav napor koji uložimo u higijenu nosne sluznice i odstranjivanje uzročnika s nje direktno će utjecati i na zdravlje pluća. Kod djece, najveći dio problema leži u neefikasnom ispuhivanju nosa, te se u praksi vidi da se, kada dijete nauči pravilno ispuhati nos, smanji i učestalost infekcija. 

3.

Kako funkcionira mukocilijarni klirens (prirodni mehanizam čišćenja dišnih puteva) i zašto je uopće važan?

Na površini stanica respiratornog epitela nalaze se mikroskopske trepetiljke (cilije) obložene sluzi koje se neprekidno gibaju čisteći donji i gornji dio dišnog sustava. S tim mehanizmom iz dubljih dijelova pluća sluz zajedno s uzročnicima bolesti dolazi do usne šupljine gdje je ispljunemo ili progutamo. Mukocilijarni klirens ima ključnu ulogu u obrani donjih i gornjih dišnih putova što se najbolje vidi kada dođe do njegovog oštećenja. Osim genetski uvjetovanog oštećenja u građi i funkciji cilija, mukocilijarni klirens oštećuju infekcije, alergije i lijekovi. Duhanski dim ima značajan učinak, osobito u pušača koji su stariji i s dužim pušačkim stažom. Oštećenje se događa i kada smo izloženi duhanskom dimu u okolini, stoga ne izlažite djecu duhanskom dimu!

4.

Zašto bi sljedeća zima mogla biti multidemijska? Što to znači?

Poduzete epidemiološke mjere tijekom pandemije korona virusa (pranje ruku, socijalna distanca i nošenje maski) smanjile su naš dodir s uzročnicima respiratornih infekcija, a posljedično i učestalost respiratornih infekcija, osobito gripe. Protekom vremena naša obrambena sposobnost koju smo stekli prethodnim obolijevanjem slabi. Iskustva s južne hemisfere (Australije i Novog Zelanda) za vrijeme ovogodišnje zimske sezone od lipnja do rujna govore o povećanom broju slučajeva respiratornih infekcija, uključujući gripu, prehladu i Covid-19. Za očekivati je da bi predstojeća zima i kod nas mogla dovesti do pojačanog obolijevanja od respiratornih infekcija. 

5.

Kako se pripremiti za respiratorne infekcije?

Infekcije dišnog sustava kao što su prehlada, gripa, upala grla ili sinusa su učestale, osobito u hladnijim, zimskim mjesecima. Odrasla osoba će se prehladiti u prosjeku dva do tri puta u godini dana. Kod djece učestalost je veća, u prosjeku od osam do 12 epizoda prehlade godišnje. Djeca su glavni izvor rinovirusa koji uzrokuju prehladu, pa se roditelji obično razbole njegujući svoju djecu. S obzirom na to da su obično uzroci ovih infekcija virusni, bolest je blaža i samo ograničavajuća. Nažalost, osjećaj začepljenosti i sekrecije iz nosa, te posljedična glavobolja i osjećaj punoće u glavi smanjuju kvalitetu života. Zbog toga se obraćamo liječnicima za pomoć i nerijetko posežemo za liječenjem antibioticima. Antibiotici neće skratiti trajanje virusne bolesti, kao ni ublažiti težinu bolesti, jedino će pridonijeti povećanju antibiotske rezistencije bakterija.

Prevencija respiratornih infekcija uključuje, što smo dobro zapamtili tijekom Covid-19 pandemije, socijalnu distancu, pranje ruku, pokrivanje nosa i usta maskom. Pomoći će i sredstva kojima mijenjamo imunološki odgovor (cijepljenje, dobra prehrana, dovoljno sna, tjelesna aktivnost). Prozračivanje i ovlaživanje prostora u kojem boravimo smanjit će našu izloženost infektivnim uzročnicima i osigurati povoljnu mikroklimu našoj respiratornoj sluznici. 

6.

Što još možemo napraviti? Kako slana voda pomaže u smanjenju upale i pročišćavanju nosne sluznice?

Ako se sluz otežano izbacuje ona zaostaje u dišnim putevima i postaje izvrsno hranilište za bakterijske i virusne infekcije. Stvara se začarani krug u kojem infekcija utječe na povećanje i zadržavanje sluzi u dišnom sustavu, koji onda podržava upalu. Vlaženje sluznice nosa poboljšava mukocilijarni klirens – mehanizam prirodnog čišćenja, a odstranjenje sluzi prekida začarani lanac infekcije.

Kao što pranjem ruku uklanjamo viruse, tako i ispiranjem nosa slanom otopinom (primjerice izotoničnom otopinom morske vode) mehanički odstranjujemo uzročnike bolesti i formiramo barijeru koja im sprječava vezivanje na stanice. Mijenjanjem mikrookoline sluznice uvjeti za preživljavanje virusa postaju nepovoljni. 

Povećana koncentracija natrijevog klorida u otopini osmotski izvlači vodu sa zadebljale, otekle sluznice koja time postaje tanja, nos prohodniji, a disanje lakše. Prema posljednjim istraživanjima, ako na početku infekcije Covidom-19 krenemo s ispiranjem nosa slanom otopinom, umjesto povećanja, simptomi kao što su sekrecija, kihanje i začepljenost nosa će se smanjiti za oko 25 posto. 

Redovita uporaba sprejeva za nos koji sadrže natrijev klorid (sol) ima obećavajuću ulogu ne samo u smanjivanju simptoma infekcije već i u prevenciji bolesti. Prema studijama,  svakodnevno ispiranje nosne sluznice i onda kada nismo bolesni može smanjiti učestalost sekrecije i začepljenosti nosa, odnosno spriječiti bolest.

 

7.

Zašto je začepljen nos još veći problem kod djece?

Djeca nisu “mali odrasli” i njihov dišni sustav se razlikuje od onog u odraslih ljudi. Mala djeca obavezno dišu kroz nos, a kada im je nos začepljen imaju veliki problem s disanjem pri jelu. Teško usnivaju, a kako imaju problem s disanjem na nos, onda se brzo i probude. Zbog toga roditeljima preporučujemo posebno očistiti nos i učiniti ga prohodnim prije jela i spavanja. Nekada sekret iz nosa ne mora kod djece biti izrazito vidljiv, jer ga djeca progutaju, a ne ispušu. Sekret koji se cijedi iz nosa duž stražnje strane ždrijela potaknuti će kašalj, osobito dok dijete leži. Djeca koja borave u dječjim skupinama, kao što su jaslice i vrtić, izloženija su virusnim i bakterijskim infekcijama. U dnevnu rutinu savjetuje se, po dolasku kući, osim pranja ruku uvrstiti i ispiranje nosne sluznice slanom otopinom. Stručnjaci preporučuje da se što više s djecom boravi na otvorenom zbog vrlo povoljnog utjecaja na održavanje zdrave mikrobiote nosne sluznice.

FACT CHECK
OBITELJSKI DOKTOR ANALIZIRA: KAKO RAZLIKOVATI SIMPTOME GRIPE, PREHLADE I COVIDA-19

Specijalist opće medicine Milan Mazalin

Kako možemo biti sigurni da curenje iz nosa treba prepisati običnoj prehladi, a ne Covidu-19? Ili da je temperatura posljedica korone, a ne gripe? S obzirom na količinu različitih uzročnika koji trenutačno cirkuliraju, jedini način da budemo potpuno sigurni u to od kuda dolazi koji simptom jest testiranje, smatra dr. med. Milan Mazalin, liječnik opće i obiteljske medicine, uz čiju smo pomoć definirali opće kliničke slike prehlade, gripe i Covida-19.

Obična prehlada
Dominiraju respiratorni simptomi, temperatura je normalna ili umjereno povišena, a opći simptomi kao što su bolovi u mišićima i zglobovima su odsutni ili vrlo blagi.

Gripa
Dominiraju opći simptomi kao što su slabost i bolovi u tijelu, a tjelesna temperatura se naglo i znatno podiže. Respiratorni simptomi ili izostanu ili se jave nakon par dana i obično nisu jače izraženi.

Covid-19
Klinička slika zaraze SARS-CoV-2 virusom se znatno mijenja: može uključivati najrazličitije respiratorne simptome kojima se sve češće pridružuju simptomi probavnog trakta kao što su mučnina, povraćanje ili proljev. U početku vrlo tipični simptomi gubitka osjeta okusa i mirisa nisu više toliko prisutni da bi se njihovim odsustvom moglo isključiti Covid-19.

Aqua maris sprejevi za nos sadrže jadransko more s 20 metara dubine, saznaj zašto je to korisno za tebe i tvoju obitelj

 

 

SAZNAJ VIŠE