Koji su najvažniji faktori za zaštitu zdravlja djece u zimskoj sezoni virusa i infekcija?
Grijani, suhi zrak u zatvorenim prostorima isušuje sluznicu koja tako gubi svoju prirodnu vlažnost. Zbog toga prirodni mehanizmi čišćenja slabe, a takva okolina pogoduje i kolonizaciji virusa, njihovom širenju u stanice, stvaranju otoka i produkciji velike količine sluzi. Da bi se to izbjeglo, važno je održavati optimalnu sobnu temperaturu od 20-22ºC danju te spavati u prostorijama grijanima na 16-18ºC uz redovito provjetravanje prostora u kojem boravimo.
Boravak na svježem zraku je izuzetno važan, kao i redovita tjelesna aktivnost. Skandinavci se drže pravila da koliko vremena provedemo u zatvorenom, toliko vremena treba provesti i na otvorenom.
Prehrana također ima vrlo važnu ulogu u održavanju zdravlja. Zimi pripremajte laganije obroke spravljene s mnogo tekućine, kao što su juhe i variva bogata složenim ugljikohidratima te obogaćena sjemenkama sezama, suncokreta, lana. Konzumirajte fermentirane mliječne proizvode. Birajte voće i povrće bogato vitaminom A i C; vitamin A je važan jer jača imunitet i povoljno djeluje na oporavak i regeneraciju sluznice gornjih dišnih puteva, a vitamin C je poznati antioksidans koji pomaže u jačanju imuniteta. Važne su i namirnice bogate cinkom, kao što su crveno meso, riba i orasi te namirnice bogate vlaknima. Jednostavne i rafinirane šećere jesti što manje.
Potrebno je piti dosta tekućine i spavati osam do deset sati.
Naravno, sve to uz redovitu osobnu higijenu, higijenu ruku i nosa te higijenu prostora u kojem boravimo.
Koliko je prehlada godišnje “normalno” u dječjoj dobi?
Bebe se u zimskim mjesecima prvi put susreću s virusima, a zbog izostanka epidemioloških mjera velik će se broj djece tek ove zime prvi put susresti s nekim od zimskih virusa. Broj infekcija primarno ovisi o dobi djeteta, a raspon je jako širok – zdravo dijete u prosjeku ima osam infekcija dišnog sustava godišnje, a smatra se normalnim sve između jedne i 17 infekcija. Ona kod djece traje u prosjeku između 10 i 14 dana pa ispada da dijete sa 17 infekcija u godini može biti bolesno čak 34 tjedna. Takva je spoznaja opterećenje ne samo za roditelje, već i za pedijatra koji se susreće s liječenjem takvog djeteta.
Koja su pravila dobre dječje higijene: kada, koliko često i gdje?
Pravila dobre dječje higijene usvajamo od najranijeg djetinjstva, učeći prati ruke. U tom periodu djeca još nisu samostalna i ovise o pomoći roditelja ili odgajatelja. Kako rastu, postižu samostalnost u obavljanju fizioloških funkcija i redovite higijene.
Ruke je važno redovito prati nakon čišćenja nosa, odlaska na toalet, prije konzumacije hrane, nakon pranja voća i povrća te nakon kontakta sa životinjama ili boravka vani. Važno je stvoriti naviku redovitog pranja zubi i toaletu nosa.
Kako bi roditelji trebali prilagoditi higijenske navike svoje djece da bi ih zaštitili od respiratornih bolesti?
Očuvanje zdravlja moguće je jedino neprestanom i cjelovitom brigom, a odnosi se na brigu o osobnoj higijeni i redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Bitno je naglasiti da se zdrave navike ne usvajaju samo zajedničkim sudjelovanjem čitave obitelji, nego i kolektiva u kojem dijete boravi.
Kada djeca krenu u jaslice ili vrtić, raste broj respiratornih infekcija. Ako je samo jedno dijete u kolektivu zaraženo, vjerojatnost da će se zaraziti i ostala je ogromna jer bolest se prenosi kapljičnim putem – govorom, kašljem, kihanjem. Redovito pranje ruku jedna je od najvažnijih navika koju bi djeca trebala usvojiti i to nakon svakog povratka izvana, nakon brisanja nosa, kihanja, kašlja, kontakta s izlučevinama, diranja životinja – ruke se kontaminiraju mnoštvom mikroorganizama iz okoline koji se mogu unijeti u organizam kroz probavni ili dišni sustav te kroz sluznicu oka. Zbog toga je upravo pranje ruku dobar i jednostavan način sprečavanja širenja zaraznih bolesti kao što su prehlada, gripa i infektivni proljev.
Također, izniman značaj se daje preventivnim postupcima izbjegavanja pregrijanog i suhog zraka. Boravak u zatvorenom prostoru dovodi do isušivanja sluznice koju je potrebno redovito vlažiti svakodnevnim ispiranjem izotoničnom otopinom morske vode kako bi izbjegli ili ublažili infekciju.
Zašto je važno očuvanje vlažnosti sluznice nosa?
Očuvanje prirodne vlažnosti sluznice temelj je zaštite stanica od invazije virusa jer vlaga održava sve obrambene mehanizme sluznice djelotvornima – svakodnevna primjena spreja za nos s izotoničnom otopinom morske vode pomaže u tome. Uz to, kod osoba kod kojih je infekcija već razvijena, primjena takve otopine pomaže pri ispiranju sekreta iz nosa i doprinosi prohodnosti nosa. Zbog ionske jakosti brojnih minerala u morskoj soli oslabljuju se ionske veze u sluzi, razrjeđuje se i tako olakšava uklanjanje sekreta iz nosa. Morska voda sadrži i mineralne soli poput magnezija, kalcija, kalija, cinka i mangana koji štite sluznicu od virusa. Redovitom primjenom izotonične otopine morske vode u dnevnoj higijeni čistimo nosnice ne samo od uzročnika bolesti, nego i od čestica dima i od alergena, olakšavamo disanje na nos. Kod novorođenčadi je to posebno bitno, jer ona dišu samo na nos. Također, kad je nos začepljen, brojne studije dokazuju učinkovitost natrijevog klorida u hipretoničnoj otopini morske vode. Ona zbog svog osmotskog djelovanja izvlači vodu iz otečene sluznice, djeluje kao dekongestiv i olakšava disanje.
