Istražujemo

Doktorica analizira: Evo kako smog utječe na djecu i što poduzeti

Svjež zrak i boravak na otvorenome neki su od ključnih faktora za očuvanje zdravlja i obranu od respiratornih infekcija, kako za odrasle i djecu, tako i za novorođenčad. Većina pedijatara složna je u tome da bebe smiju u šetnju već u prvim danima života, no u donošenju odluke o prvom izlasku iz kuće bitno je poduzeti određene mjere predostrožnosti. Dok ljeti to znači izbjegavanje boravka na otvorenome u razdobljima ekstremno visokih temperatura, u hladnim mjesecima je situacija obrnuta.    

Posljednja eksperimentalna istraživanja pokazuju i to da pad temperature od 5˚C na sluznici nosa može uništitit gotovo 50% od milijuna staničnih tvorevina u nosu koje se bore protiv virusa i bakterija. Uz to, zbog veće potrošnje fosilnih goriva uz pomoć kojih se grijemo, koncentracije onečišćivača u zraku veće su nego inače, a dolazi i do temperaturne inverzije: tanak sloj atmosfere iznad površine postaje hladniji nego slojevi iznad, a onečišćivači ostaju zarobljeni na razini tla sve dok ne dođe do promjene vremena. Tu pojavu zovemo zimski smog.  

Jedini imunitet kojim novorođenče raspolaže je onaj koji je naslijedilo od majke, a i on u sljedećim mjesecima nestaje i dječji organizam nakon šestog mjeseca života ostaje prepušten sam sebi i ovisi isključivo o vlastitim mogućnostima obrane. Upravo je zato potrebno pozornost posvetiti higijeni nosa jer on, kao i kod odraslih, obnaša funkciju prirodnog filtera te tako štiti tijelo od izlaganja mikroorganizmima i drugim česticama koje izazivaju iritaciju ili infekcije. 

Otorinolaringologinja, izv. prof. dr. sc. Tamara Braut, pročelnica Katedre za otorinolaringologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, za X-Lab – expert research hub JGL-a – analizira najnovija saznanja o tome kako točno hladan zrak utječe na bebe te kakav utjecaj onečišćenje zraka ima na njihov pravilan rast i razvoj te što možemo učiniti kako bismo ih zaštitili.

1. Svježim zrakom protiv virusa
   S obzirom na to da se virusi i bakterije učinkovitije šire u zatvorenim i slabo ventiliranim prostorima, potičem roditelje da s djecom što više vremena provode na otvorenome te da ih uče da se igraju vani umjesto u zatvorenome.
2. Protektivni efekt farme
   Brojne studije dokazuju da djeca koja borave na otvorenome, a pogotovo ona koja odrastaju u seoskim sredinama okružena životinjama rjeđe obolijevaju, otpornija su i manje sklona alergijama, što se objašnjava takozvanim “protektivnim efektom farme”.
3. Skandinavski poučak
   Skandinavci čak puštaju svoju djecu da spavaju na otvorenome dok oni, primjerice, piju kavu u kafiću. U vrtićima i školama potiču igru, hranjenje i održavanje svih drugih aktivnosti na otvorenome jer smatraju da na taj način djeci jačaju imunitet, potiču im apetit, a svjež zrak ima i pozitivne psihološke učinke.

Izloženost onečišćenom zraku može utjecati na razvoj alergijske senzibilizacije, iako još uvijek nema dokaza o jasnoj korelaciji između alergijskog rinitisa i onečišćenja.

1. Problematični ozon
   Istraživanja pokazuju da dugotrajno izlaganje ozonu može pojačati alergogenost određenih alergena, primjerice peluda breze. Također, kratkotrajna izloženost visokim koncentracijama može rezultirati otežanim disanjem, pogoršanim stanjem astme ili bronhitisa te povećanoj podložnosti infekcijama dišnih putova.
2. Dizelski ispušni plinovi
   Postoje studije koje dovode u izravnu vezu dizelske ispušne plinove s ranom senzibilizacijom na inhalatorne alergene i alergijskim rinitisom u djece. Onečišćen zrak dakako utječe i na brojna druga respiratorna oboljenja, pogotovo u imunološki nezrelog malog djeteta.
3. Produljenje sezone oprašivanja
   Globalno zatopljenje i promjena klime utjecali su i na produljenje sezone polinacije, što je jedan od uzroka porasta incidencije alergijskog rinitisa.

SPRJEČAVANJE UPALNE REAKCIJE
Ispiranjem nosića izotoničnom otopinom morske vode po povratku iz onečišćenog i smogom opterećenog zraka uklanjamo mikroorganizme, iritanse i alergene, kao i nakupljeni sekret s nosne sluznice i sprječavamo pokretanje daljnje upalne reakcije.  

VLAŽNOST SLUZNICE
Toaleta nosne šupljine savjetuje se i u sklopu svakodnevnih preventivnih mjera, baš kao i pranje zubi za prevenciju karijesa. Bebama je idealno ispirati nos izotoničnom otopinom morske vode svako jutro i svaku večer kako bi se prevenirale nove i ublažile postojeće respiratorne infekcije te kako bi se osigurala vlažnost sluznice. 

MUKOCILIJARNI TRANSPORT
Ispiranje nosa potiče gibanje trepetljika koje se nalaze na stanicama u nosnoj sluznici, a koje su ključne za pravilno funkcioniranje mukocilijarnog transporta: trepetiljke se pomiču u smjeru ždrijela i sa sobom nose sluz sa zarobljenim stranim česticama, koja onda kihanjem, kašljanjem ili gutanjem izlazi iz organizma.

Vanjski zrak u urbanim sredinama nije jedini razlog zbog kojeg bismo trebali više pozornosti posvetiti toaleti nosa beba i male djece, ali i nas samih: prema WHO-u, “kućno onečišćenje” nastalo nepotpunim izgaranjem fosilnih goriva koja se upotrebljavaju za kuhanje i grijanje odgovorno je za 3.2 milijuna preuranjenih smrti godišnje.