Xlab

Analiziramo
Zagrebački obiteljski doktori: Najdetaljniji specijal o zaštiti djece od respiratornih infekcija

Piše: Anda Tomaš, dr.med. i Drago Paušek, dr.med., mr. sc., specijalist obiteljske medicine, Ustanova za zdravstvenu skrb Audio

Iako su mjere socijalnog distanciranja i nošenja maski, kao i vrhunac Covid-19 pandemije iza nas, ni aktualna hladna sezona, kao ni protekle dvije, nije nježna prema našem respiratornom sustavu, pogotovo onom dječjem. 

Istraživanja pokazuju da su mjere prevencije uspostavljene tijekom pandemije, kao što su socijalno distanciranje i nošenje maski, ali i pojačana higijena ruku i nosa, pomogle u sprječavanju širenja virusa Covid-19, ali i svih ostalih respiratornih virusa. Kako je i procijenila studija, smanjena cirkulacija respiratornih virusa doprinijela je stvaranju slabijeg imuniteta kod dijela djece i time povećala mogućnost češćih i težih oboljenja od ozbiljnijih infekcija idućih sezona. S povratkom na radna mjesta, u škole i vrtiće, respiratorne infekcije među kojima su i sincicijski virus, gripa, ali i bakterijski streptokok, vratili su se u punoj snazi, a to potvrđuju i ovosezonski epidemiološki podaci iz čitave Europe, koji ukazuju na povećanu pojavu respiratornih bolesti kod djece. Takvom superširenju respiratornih infekcija u prilog idu i niže temperature. Naime, pojedina eksperimentalna istraživanja pokazuju da pad temperature na sluznici nosa od 5˚C uzrokovan pothlađivanjem uslijed izlaganja niskoj vanjskoj temperaturi uništi gotovo 50% antivirusne zaštite pa bi narodni naziv prehlada mogao biti i ovim istraživanjima znanstveno utemeljen.
Uslijed nepotpuno razvijenog imuniteta, djeca su još sklonija zarazama i zahvaljajući tipičnom dječjem ponašanju kao što je disanje na usta, bliski doticaj s potencijalno zaraženom djecom i predmetima. Upravo zato jačanje svijesti o važnosti brige za zdravlje ove je godine iznimno bitno: usvajanje jednostavnih higijenskih navika kao što su redovito pranje ruku, kao i pravilna prehrana, dovoljan unos vitamina D i redovita fizička aktivnost i dovoljno odmora igraju veliku ulogu u prevenciji respiratornih infekcija.
Zašto RSV i streptokok izazivaju toliko problema kod djece ove sezone? Kakve se infekcije liječe kod kuće i na koji način? Kada se treba konzultirati s liječnikom, a kada je vrijeme da se potraži medicinska pomoć? Najnovija saznanja o liječenju respiratornih infekcija za X-Lab – expert research hub JGL-a – analiziraju stručnjaci iz područja obiteljske medicine, dr. med. Anda Tomaš i mr. sc. Drago Paušek, dr. med., iz zagrebačke Ustanove za zdravstvenu skrb Audio.

EXPERTIZA

 

PANDEMIJA I RESPIRATORNE INFEKCIJE

Pandemija je značajno unaprijedila razumijevanje i svijest o rizicima respiratornih infekcija, kao i usvajanje potrebnih higijenskih navika u svrhu sprječavanja infekcija. Također, utjecala je na smanjenu pojavnost drugih respiratornih infekcija – što nije nužno dobra stvar.

  1. Zaboravljene bolesti
    Ove sezone svjedočimo naglom porastu broja oboljelih od respiratornih infekcija koje su se tijekom pandemije pritajile i na koje smo privremeno “zaboravili”. U studiji koja je pratila broj hospitalizacija u Engleskoj za dječju dob od 0 do 14 godina, utvrđeno je drastično smanjenje hospitalizacija kod 19 vrsta najznačajnijih infekcija u dječjoj dobi.
  2. Potpuni izostanak gripe
    Najveće smanjenje, čak 94% manje godišnjih hospitalizacija tijekom pandemije, uočeno je kod gripe, a za bronhiolitis, upalu bronhiola, najmanjih ogranaka bronha, to je smanjenje iznosilo 82%, dok su postoci za druge promatrane infekcije bili niži, ali također vrlo značajni. Poznavajući načine širenja ovih bolesti, to je bilo i očekivano zbog propisanih epidemioloških mjera koje su rezultirale sveopćim izbjegavanjem kontakta, izbjegavanjem zatvorenih prostora, nošenjem maski, izrazito pojačanim pranjem i dezinfekcijom ruku te kontaktnih površina.
  3. Smanjena smrtnost
    Smrtnost djece od svih promatranih 19 infekcija također je bila smanjena tijekom pandemije, što uz ostale pokazatelje u studiji govori u prilog tome da drastično smanjen broj hospitalizacija nije posljedica isključivo izbjegavanja korištenja zdrastvene zaštite u okolnostima pandemije, nego ipak posljedica uvođenja pandemijskih mjera.

ZAŠTO JE OVE SEZONE TOLIKO LJUDI OBOLJELO OD RESPIRATORNIH INFEKCIJA?

Sezonalni virusi kao što su to virusi prehlade, gripe i RSV-a uvijek računaju na smanjenje kolektivnog imuniteta: u hladnim mjesecima raste udio populacije koja je osjetljiva na viruse, dijelom zbog slabljenja stečene imunosti od prijašnjih infekcija, dijelom zbog priljeva novorođenih koji nisu imali prijašnje kontakte s virusima. Na sjevernoj je hemisferi tijekom ljeta 2021. godine došlo do velikog porasta oboljelih od RSV-a, i to zato što su djeca masovno bila osjetljiva na infekcije uslijed 15-mjesečne “izolacije”, odnosno smanjene ili čak potpuno izostale izloženosti virusima. Kao da “glad” virusa za izazivanjem infekcija nakon 15-mjesečnog ustezanja odgovara globalno značajno povećanoj potrošnji  nakon ustezanja od kupovine tijekom pademijskog doba.

RSV 101

Infekcije respiratornim sincicijskim virusom (RSV) te betahemolitičkim streptokokom (BHS)  u naglom su postpandemijskom porastu ove sezone. Riječ je o uobičajenim uzročnicima respiratornih infekcija koji su ovih mjeseci izazvali osobitu pozornost javnosti prije svega zbog rijetkih, ali ponekad iznimno teških oblika bolesti, koji čak mogu životno ugroziti djecu oboljelu od teških oblika ovih bolesti. Kako bismo mogli pratiti tijek bolesti i pravodobno intervenirati te kako bismo osigurali potpuno izlječenje bez posljedica, potrebno je poznavati prirodu ovih bolesti. 

Kad se radi o virusu, preporuke za liječenje  slične su kao i kod svake druge respiratorne infekcije ili prehlade. 

  1. SIMPTOMATSKO LIJEČENJE Lijekovi koji se izdaju bez recepta, poput ibuprofena ili paracetamola, mogu pomoći u ublažavanju tjelesne temperature, bolova u mišićima ili glavobolji.
  2. HIDRATACIJA Potaknite svoje dijete da pije dovoljno tekućine kako bi spriječili dehidraciju i olakšali simptome kao što su kašalj i začepljenost nosa.
  3. OVLAŽIVANJE ZRAKA Ovlaživači zraka ili tuširanje toplom vodom mogu pomoći u ublažavanju simptoma kao što je začepljenost nosa.
  4. ODMOR Potaknite dijete da se puno odmara i izbjegava prenaprezanje.
  5. ANTIBIOTICI S obzirom na to da je riječ o virusnoj infekciji, od antibiotika ovdje nema koristi.
INFEKCIJA RSV-om: KADA SE ZABRINUTI?

Kada se radi o najmlađima, djeci mlađoj od dvije godine, zabrinjavajuće postaje kada se infekcija RSV-om manifestira kao bronhiolitis, upala malih dišnih puteva. Ako vaše dijete boluje od bronhiolotisa, najvažnije je pratiti sljedeće znakove i potražiti hitnu pomoć bez odlaganja kad bolest poprimi ozbiljan tijek: 

DEHIDRACIJA Važno je obratiti pozornost na to koliko dijete uzima tekućine i koliko se izmjenjuje mokrih pelena.
POTEŠKOĆE DISANJA Postoje li znakovi otežanog disanja kao što je ubrzano ili nepravilno disanje, disanje praćeno neuobičajenim zvukovima, primjetno širenje nosnica ili primjetno uvlačenje međurebrenih prostora, plavičasta boja kože ili usana.
UNOS HRANE Uzima li dijete barem pola od uobičajene količine hrane dnevno.
TJELESNA TEMPERATURA Kod temperatura kod djece do 3 mjeseca prelazi 38˚C, a kod starijih kad prelazi 39˚C.

STATISTIKA

“Jedna od 56 zdravih beba rođenih u terminu bit će hospitalizirana zbog infekcije respiratornim sincicijskim virusom tijekom prve godine života”

INFEKCIJA STREPTOKOKOM
  1. Kod 5% do 20% zdrave djece u grlu je moguće naći betahemolitički streptokok grupe A (BHS-A), ali bez simptoma infekcije – te osobe nazivamo kliconošama. Kliconoštvo se u pravilu ne liječi.
  2. BHS-A može uzrokovati različite vrste infekcija, ali kod djece su najznačajnije infekcije grla i skarlatina ili šarlaha koji se javlja najčešće između 2. i 10. godine života. Osobito su opasne, ali srećom iznimno rijetke, invazivne infekcije, odnosno one koje zahvaćaju područje tijela gdje se bakterije obično ne nalaze (naprimjer pluća ili krv). 
  3. Osobe sa invazivnom streptokoknom infekcijom postaju izrazito loše te su ta stanja opasna po život. U ranim stadijima simptomi i znakovi invazivnih infekcija mogu biti kao i kod drugih blažih bolesti. Osobito je važno paziti na simptome koji upućuju na ozbiljnu bolest. Neke od invazivnih infekcija su pneumonija (upala pluća), sindrom streptokoknog toksičnog šoka (SSTŠ) i nekrotizirajući fascitis.
  4. Infekcije grla streptokokom A i šarlah liječe se antibioticima u obliku tableta ili sirupa. Drugi lijekovi, kao što su ibuprofen i paracetamol, mogu pomoći kod pratećih simptoma bolesti. Invazivne se streptokokne infekcije uvijek liječe u bolnici zbog teške kliničke slike.
CITAT

“Treba u potpunosti izbjegavati davati aspirin djeci mlađoj od 16 godina, kao i inhalaciju vrućom parom. Česta je i praksa tuširanja djece i odraslih, koja se ne smatra preporučljivom za snižavanje tjelesne temperature. Treba shvatiti da je povišena tjelesna temperatura znak reakcije našeg imunološkog sustava i nije uvijek nužno je snižavati, posavjetujte se stoga sa zdravstvenim djelatnikom kad i na koji način to činiti”.

KADA SE OBAVEZNO MORAMO JAVITI LIJEČNIKU?

Bez obzira na to što su većinom respiratorne infekcije blagog tijeka i jedina je posljedica neugoda tijekom bolesti, ipak je važno i nužno pažljivo praćenje tijeka bolesti i pravodobno reagiranje na moguće kompliciranje tijeka bolesti zbog pogoršanja, a koje je uvijek moguće. Kad su u pitanju djeca, osobito ona mlađa od 6 mjeseci, uvijek je bolje potražiti savjet zdravstvenih djelatnika u slučaju i najmanje sumnje na ozbiljnu bolest. Izabranom liječniku možemo se uvijek javiti za savjet ili pregled, a obavezno se treba javiti liječniku u sljedećim okolnostima: 

  • ako je riječ o djetetu mlađem od 3 mjeseca
  • ako su simptomi bolesti kod djeteta jako izraženi ili se simptomi i bolest značajno pogoršavaju
  • ako postoji i najmanja sumnja da je dijete ozbiljno bolesno
  • ako je u pitanju bilo koja ozbiljnija kronična bolest

 

7 PRAVILA ZA LIJEČENJE RESPIRATORNIH INFEKCIJA KOD KUĆE

Ako nije riječ o teškim slučajevima, respiratorne infekcije najčešće prolaze unutar tjedan do dva, a poznata je izreka i izreka koju često vežemo uz respiratorne infekcije – prehlada će proći za tjedan dana s lijekovima, a za sedam dana bez lijekova. Unatoč tome, postoje koraci koje možemo poduzeti da ubrzamo oporavak i olakšamo simptome:

  1. Odmarajte se dovoljno.
  2. Unosite dovoljno tekućine u organizam i pijte tople napitke začinjene limunom i medom (nije preporučljivo za djecu mlađu od godinu dana).
  3. U slučaju grlobolje grgljajte toplu slanu vodu u ustima (nije preporučljivo za djecu).
  4. Spavajte na povišenom zbog lakšeg disanja i lakšeg čišćenja sekreta iz pluća.
  5. Uzimajte lijekove za snižavanje temperature i/ili grlobolje i glavobolje, prije svega paracetamola i ibuprofena, kada su primjenjivi.
  6. Po potrebi uzimajte pripravke za smanjenje začepljenosti i olakšavanja simptoma začepljenog nosa ili kašlja.
  7. Izbjegavajte bliske kontakte s drugim osobama u svrhu sprječavanja daljnjeg širenja bolesti.
NAŠIH 7 SAVJETA
Prevencija respiratornih infekcija: kako se zaštititi

Statistički možemo očekivati jednu do tri respiratorne infekcije godišnje kod odraslih osoba, a za djecu ta se brojka penje i do čak 10 respiratornih infekcija godišnje. Ovo nam govori da je teško očekivati da ćemo uvijek izbjeći infekciju, ali, naravno, nekim mjerama možemo taj rizik smanjiti. Uspješne mjere prevencije respiratornih infekcija podrazumijevaju:

  1. cijepljenje protiv gripe, COVID-19 i pneumokoka sukladno smjernicama
  2. prestanak pušenja
  3. održavanje osobne higijene
  4. izbjegavanje diranja lica rukama
  5. izbjegavanje bliskog kontakta s vidno bolesnim osobama
  6. izbjegavanje zatvorenih prostora s nedostatnom ventilacijom, kao i prostora u kojima se puši
  7. održavanje zdravlja sluznice nosa
ZAŠTO SE PREHLADIMO KAD JE HLADNO?

Novije nam studije govore da je narodni izraz “prehlada” možda stvarno pravilan: čini se da prehladno okruženje negativno utječe na nos i njegovu otpornost prema uobičajenim virusima. Sezonalnost, to jest daleko veća pojavnost virusnih respiratornih infekcija zimi nego ljeti, mogla bi biti značajno uvjetovana slabijim imunološkim odgovorom ljudi u uvjetima nižih, zimskih temperatura. Naravno, dulji boravak u većim grupama u manjim zatvorenim i grijanim prostorima s upitnim dotokom svježeg zraka, kao i tek neznatno izlaganje svježem zraku i suncu, uz slabiju zimsku kvalitetu zraka u gradovima, podjednako su važni, ako ne i važniji čimbenici još uvijek nepotpuno razjašnjene sezonalnosti.  

ZAŠTO JE VAŽNO ZDRAVLJE SLUZNICE NOSA?

S obzirom na to da je nosna sluznica najčešće prva u doticaju s uzročnicima respiratornih infekcija, važno je posvetiti pozornost očuvanju njezina optimalnog zdravlja, i to u svrhu maksimalnog otpora prema uzročnicima respiratornih infekcija. Pritom je važno voditi računa o pravilnom načinu disanja, izbjegavanju nepotrebnog svjesnog ili nesvjesnog dodirivanja nosa, kao i očuvanju optimalne vlažnosti nosne sluznice udisanjem svježeg i dovoljno vlažnog zraka.

Nos je prva linija obrane našeg zdravlja i nužna je njegova redovita higijena kako bi smanjili utjecaje virusa, bakterija i alergena koje svakodnevno udišemo. Ako svakog dana brinete o higijeni svojih ruku, odsad počnite brinuti i o higijeni svog nosa. Aqua Maris sprejevi za nos čiste i vlaže sluznicu nosa snagom Jadranskog mora.

Znate li da su Aqua Maris sprejevi prvi i jedini koji dokazano ne sadrže mikroplastiku? 

SAZNAJ VIŠE