Xlab

Otkrivamo
Splitska doktorica i profesorica analizira novo istraživanje: ‘Ovo može imati značajan utjecaj na prevenciju i liječenje’

Piše: Željka Roje, izv. prof. prim. dr. sc., specijalistica otorinolaringologije, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu

Nedavno objavljeno eksperimentalno istraživanje nudi dio odgovora na pitanje koje često postavljamo: pad temperature na sluznici nosa od svega 5˚C može uništiti gotovo 50% od milijuna staničnih tvorevina u nosu koje se bore protiv virusa i bakterija. Te se stanične tvorevine, posebno dizajnirane upravo za borbu protiv virusa i bakterija, zovu izvanstanične vezikule i zadatak im je “namamiti” patogene koji se onda zalijepe za njih umjesto za zdrave stanice nosnog epitela. Tako zarobljeni u izvanstaničnim vezikulama, virusi i bakterije zajedno s njima izlaze iz sustava kihanjem ili iskašljavanjem, putem sluzi – tako i ne dobiju priliku doći do svog odredišta i tamo se razmnožavati i uzrokovati infekciju.

Međutim, virusi i bakterije nisu jedini koji onemogućavaju nosu i nosnoj sluzi da učinkovito brane organizam od infekcija. Istraživanja pokazuju da iritacija nosa i sinusa, uzrokovana izravnim kontaktom nosne sluznice i onečišćivača iz zraka, uzrokuje upalu, edem, otekline i začepljenje sinusa te tako otežava posao imunitetu nosa, što je posebno važno zimi, kada su zbog pojave zimskog smoga, koncentracije onečišćivača u zraku – kemijskih spojeva, ozona, prašine i mikroplastike – više nego inače.  

Upravo je zato jačanje svijesti o važnosti brige za zdravlje sluznice nosa ove sezone iznimno važno, pogotovo u trenutku kada vlada tridemija COVID-19, gripe i RSV-a, uz veću pojavnost invazivnih streptokoknih infekcija. Zato usvajanje jednostavnih higijenskih navika kao što su pranje ruku i ispiranje nosa, kao i pravilna prehrana i fizička aktivnost, igraju veliku ulogu u prevenciji respiratornih infekcija, ali i svih ostalih bolesti te poboljšavaju kvalitetu života. 

Za X-Lab – expert research hub JGL-a – najnovija saznanja analizira izv. prof. prim. dr. sc. Željka Roje, specijalistica otorinolaringologije s dugogodišnjim iskustvom, izvanredni profesor na Katedri za otorinolaringologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i vlasnica privatne otorinolaringološke ordinacije u Splitu.

EXPERTIZA

 

ZAŠTO SMO ČEŠĆE BOLESNI ZIMI?

Najveća se incidencija akutnih infekcija gornjih dišnih puteva redovito bilježi u zimskim mjesecima. Za ovakvu sezonalnost odgovorni su razni oblici ljudskog ponašanja kao što su češći i duži boravak u zatvorenim prostorima i pojačano druženje s velikim brojem ljudi u bliskom kontaktu za vrijeme blagdana, ali i smanjenje temperature u okolini koje utječe na imunitet nosa, što je nedavno dobilo i znanstvenu potvrdu.  

Da bi došlo do infekcije, moraju biti zadovoljena dva ključna preduvjeta: 

  1. Uzročnik infekcije mora biti prisutan u dovoljnoj količini da bi do infekcije uopće došlo. 
  2. Integritet sluznice mora biti narušen, odnosno mikroorganizmi moraju imati otvoren put u dublje slojeve tkiva. 

 

KAKO NAS NOS ŠTITI OD RESPIRATORNIH INFEKCIJA?

Sluznica brani ulazak mikroorganizama
Unutrašnjost nosa i nosnih hodnika presvučena je dobro prokrvljenom sluznicom s nježnim cilindričnim trepetljikavim epitelom. Ako su stanice međusobno čvrsto povezane i na sluznici nema nikakvih oštećenja, sluznica predstavlja jasnu fizičku barijeru za ulazak virusa.

Sluz kao lovac na virus i bakterije – mukocilijarni transport
U podsluznici, tankom sloju vezivnog tkiva koje se nalazi između sluznice i mišića, nalazi se mnoštvo žlijezda koje zajedno s vrčastim stanicama sluznice proizvode – sluz. Ona djeluje kao “hvatač” mikroorganizama i drugih stranih čestica, koje su udisanjem zajedno sa zrakom ušle u nos. Trepetljike na površini stanica respiratorne sluznice, koje zovemo i cilije, pomiču se u smjeru ždrijela i sa sobom nose sluz sa zarobljenim stranim česticama, koji onda kihanjem, kašljanjem ili gutanjem izlaze iz organizma. Taj mehanizam zovemo mukocilijarni transport. 

Imunološka barijera
Osim što djeluje kao mehanički pročišćavač, nos predstavlja i imunološku barijeru za uzročnike alergije i mikroorganizme. Unutar sluzi nalaze se brojni spojevi koji imaju virucidni i baktericidni učinak, odnosno sposobnost uništavanja virusa i bakterija te tako doprinose otpornosti od infekcija gornjih dišnih puteva.  

Ekstracelularne vezikule
Jedan od ključnih čimbenika za zaštitu gornjih dišnih puteva od respiratornih infekcija su izvanstanične ili ekstracelularne vezikule (EV), čestice koje se prirodno oslobađaju iz gotovo svih tipova stanica, a koje u sebi sadrže brojne “obrambene” spojeve. Ovi mali vojnici napadaju mikroorganizme na samom ulasku u dišni sustav i tako doprinose smanjenju oštećenja stanica infekcijom u donjim djelovima dišnog sustava, kao što su bronhi i pluća. Otkad su u prosincu 2022. godine objavljeni rezultati in vitro istraživanja kojim je dokazano da pad temperature negativno utječe na njihovu brojnost, ekstracelularne vezikule postale su hit u znanstvenoj zajednici. To otkriće doprinosi razumijevanju zašto su respiratorne infekcije mnogo češće zimi. Naravno, to nije jedini uzrok, ali ovo saznanje otvara nove mogućnosti u prevenciji i potencijalnom liječenju virusnih infekcija gornjih dišnih puteva.

KAKO SE RAZVIJA INFEKCIJA?

Na mjestu ulaska virusa u organizam najprije dolazi do kolonizacije, pod čime podrazumijevamo prisutnost mikroorganizma bez prisutnosti infekcije, zatim umnažanja virusa i naposljetku  prodora kroz sluznicu u dublje dijelove podsluznice, gdje se nalaze krvne žile. Time se otvara mogućnost za razvoj sistemske infekcije sa svim pratećim simptomima koji su rezultat međudjelovanja virusa i makroorganizma, koja se manifestira kao upala.  

To znači da za simptome prehlade nisu odgovorni samo i isključivo virusi, nego i obrambeni mehanizmi našeg tijela koji proizvode određene molekule i spojeve koji smanjuju, a ponekad posredno i pogoršavaju simptome bolesti. Sve je to očekivano međudjelovanje i borba mikro i makroorganizma u cilju lokalizacije infekcije i očuvanja vlastitog integriteta.

FACT CHECK
TRI RAZLOGA ZAŠTO REDOVITO ISPIRANJE NOSA POMAŽE U OČUVANJU ZDRAVLJA

Održavajte redovito higijenu i toaletu korištenjem sprejeva na bazi morske vode za vlaženje i ispiranje nosa jer samo vlažna sluznica očuvanog integriteta može se uspješno oduprijeti brojnim virusima koji vrebaju u zimskim mjesecima. 

    1. Vlažna sluznica ne puca, pa tako nema ni otvorenih vrata za ulaz virusa u organizam.
    2. Ispiranjem razrjeđujemo sluz i tako olakšavamo izbacivanje sekreta u kojem su “zarobljeni” mikroorganizmi.
    3. Uklanjanjem nečistoća i viška sluzi olakšavamo pomicanje trepetljiki koje se nalaze duž sluznice dišnih puteva, a koje sekret nose prema ustima, odakle se on izbacuje iz organizma kihanjem, kašljanjem ili gutanjem.   
MOJIH PET SAVJETA ZA ZAŠTITU OD RESPIRATORNIH INFEKCIJA
  1. Izbjegavajte nagle promjene temperature i vlažnosti zraka jer to jako oštećuje sluznicu nosa i ždrijela. Kada izlazite iz toplih domova u hladno jutro, stavite šal ispred nosa i usta te tako zaštićeni dišite polako dok ne uđete u automobil ili neki drugi zatvoreni prostor.
  2. Što više boravite na otvorenome – šećite prirodom, uz more, djecu potičite da se igraju u parku. Mogućnost zaraze na otvorenome daleko je manja nego u zatvorenome.
  3. Uhvatite doslovno svaku zraku sunca tijekom zime! Izlaganje UV zrakama potiče stvaranje vitamina D, koji pak utječe na stvaranje katelicidina, antivirusnog proteina respiratornog epitela koji pomaže smanjiti opterećenje virusom. Također, potiče urođeni imuni odgovor na virusnu infekciju te pomaže u čuvanju respiratornog epitela.
  4. Redovito perite ruke jer se virusi zadržavaju na njima do 48 sati. Ne razmjenjujte  mobitele ili pribor za jelo. Uz to, potrebno je redovito ispirati nos.
  5. U prevenciji i liječenju prehlade primjenjujte prirodne lijekove kao što su, primjerice, preparati na bazi ehinaceje koji imaju i antivirusni i protuupalni učinak.
GOST STRUČNJAK
Vanja Dolenec, dr. med., specijalistica pulmologije u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti odgovara kako spriječiti širenje infekcije gornjih dišnih puteva na donje.

Infekcija je gornjeg dijela dišnog sustava najčešći okidač za pogoršanja kroničnih bolesti pluća, ali je također i uzrok akutnih infekcija donjeg dijela dišnog puta – tu prije svega mislimo na akutni bronhitis i upalu pluća kao najčešće manifestacije. Da bi se spriječio njihov razvoj, važno je pravodobno započeti s tretiranjem akutnog rinitisa, sinusitisa i faringitisa, odnosno upale grla. Ovisno o kliničkoj slici i vrsti uzročnika, primjenjuje se simptomatsko do antibakterijsko liječenje uz neizostavnu toaletu gornjeg dijela dišnog puta, prije svega nosa.

Nos je prva linija obrane našeg zdravlja i nužna je njegova redovita higijena kako bi smanjili utjecaje virusa, bakterija i alergena koje svakodnevno udišemo. Ako svakog dana brinete o higijeni svojih ruku, odsad počnite brinuti i o higijeni svog nosa. Aqua Maris sprejevi za nos čiste i vlaže sluznicu nosa snagom Jadranskog mora.

Znate li da su Aqua Maris sprejevi prvi i jedini koji dokazano ne sadrže mikroplastiku?

SAZNAJ VIŠE