Od svih izazova s kojima se naš imunološki sustav susreće zimi, jedan od najvećih je hladni, suhi zrak. Samo naoko bezazlen, on isušuje sluznicu sinusa – vjerojatnost da takvi “isušeni” sinusi privuku bakterije i druge patogene iz zraka je čak pedeset posto veća nego u toplijim mjesecima kada je zrak vlažniji, što predstavlja veliku opasnost za naše dišne puteve, a time i organizam u cjelini.
Kao što znaju svi koji su jednom iskusili upalu sinusa (rinosinusitis), radi se o izuzetno neugodnom zdravstvenom problemu koji izaziva glavobolje, pritisak u licu te začepljen nos, a predstavlja i potencijalno velik problem za ostatak respiratornog sustava. Posljednja istraživanja pokazuju da sinusi mogu poslužiti i kao bazen za razmnožavanje bakterija koje se potom spuštaju prema plućima, uzrokujući upale i otežavajući disanje.
Promatrajući problem iz holističkog aspekta, nos i sinusi čine prvu liniju obrane našeg respiratornog sustava. Kao i nosna šupljina, i sinusi su obloženi sluznicom, čija je glavna funkcija grijati, vlažiti i filtrirati zrak koji udišemo te tako štititi čitavo tijelo od izloženosti bakterijama i virusima iz zraka.
Kako stručnjaci za ovu zimu procjenjuju multidemiju, širenje različitih vrsta virusa i bakterija, pojavu gripe, virusa Covid-19 i drugih respiratornih bolesti istodobno, važno je voditi računa o zdravlju sinusa. Istraživanja pokazuju da morska sol povoljno djeluje na respiratorne infekcije, jačajući antivirusnu obranu stanica koja se aktivira kada dođe u kontakt s patogenima. Upravo je morska voda iz Jadrana bogata solima i oligoelementima koji imaju važnu ulogu u održavanju normalne funkcije sluznice nosa, a to omogućava prohodnost gornjih dišnih putova.
Kako prevenirati i liječiti infekciju sinusa? Zašto je to važno za naše zdravlje? Što je to ispiranje izotoničnom otopinom morske vode, kada ga primjenjivati i kako ga koristiti kao prevenciju bolesti dišnog sustava – na ova i druga pitanja odgovara dr. sc. Ana Penezić, dr. med. specijalistica otorinolaringologije s Klinike za otorinolaringologiju KBC Sestre milosrdnice.
Akutni rinosinusitis je čest problem u zimskim mjesecima, a podaci iz europskih studija pokazuju kako je virusna upala sluznice nosa i sinusa (pod kojom razumijevamo i običnu prehladu) najčešći oblik bolesti. Procjenjuje se da odrasli mogu imati dvije do čak pet takvih upala godišnje, a djeca koja pohađaju kolektiv (primjerice vrtić) sedam do deset respiratornih infekcija godišnje. Učestalost akutne bakterijske upale sinusa je manja i smatra se da će tek svaka peta osoba (otprilike njih 18 posto) razviti bakterijsku upalu sinusa. Zapravo se najčešće radi o superinfekciji bakterijama kod osoba koje imaju virusnu upalu sluznice nosa i paranazalnih sinusa.
Akutni sinusitis, koji je čest u zimskim mjesecima, možemo prepoznati po općim simptomima infektivne bolesti kao što su povišena tjelesna temperatura, malaksalost, zimica i tresavica te specifičnim simptomima poput začepljenosti nosa, curenja gnojnog sekreta i/ili izražene postnazalne sekrecije, oslabljenog njuha te bolova u području gornjeg dijela lica. Bakterijske upale u pravilu su praćene povišenom tjelesnom temperaturom iznad 38 ℃, te gnojnim iscjetkom iz nosa, a pacijenti mogu imati pogoršanje simptoma nakon 5 dana bolesti ili nakon inicijalnog poboljšanja (kada misle da su već ozdravili).
Alergičari i osobe s kroničnom upalom sinusa su sklonije češćim epizodama akutnog sinusitisa. Stoga je liječenje kronične upale sluznice nosa i paranazalnih sinusa, kao što su kronični rinosinusitis, alergijski i vazomotorni rinitis, od iznimne važnosti za sprječavanje ponavljajućih akutnih upala sinusa u zimskim mjesecima.
Nos čini početni dio dišnog sustava i ima ulogu ovlaživanja, pročišćavanja i zagrijavanja zraka pri ulasku u organizam. Njegova površina pokrivena je mikroskopskim dlačicama (trepetljikama) – cilijarnim epitelom, koji je u stalnom pokretu u smjeru ždrijela, te tako uklanja nataložene nečistoće u nosu. Virusi, bakterije i alergeni na ovaj način budu “izbačeni” i tako se sprječava razvoj bolesti. Svaki dan nos na ovaj način profiltrira gotovo 20 tisuća litara zraka.
Ako ipak dođe do infekcije, lučenjem velike količine sluzi i refleksom kihanja organizam iz dišnih putova izbacuje uzročnike bolesti. Smatra se da u nosu postoje receptori za SARS-CoV–19 te da virus tako ulazi u dišni sustav. Stoga je prevencija na mjestu samog ulaska virusa u organizam prema nekim autorima ključna, zbog čega se posebni naglasak posljednjih godina stavlja na prevenciju bolesti gornjeg dišnog puta i higijenu nosne sluznice.
Virusi i bakterije koji ulaze u stanice dišnog puta uzrokuju upalu sluznice i potiču lančanu reakciju pa naš organizam reagira lokalno – začepljenjem nosa, lučenjem sluzi, javlja se pritisak i bol u licu, gubitak njuha, i sistemski – povišenom tjelesnom temperaturom, malaksalosti.
Otopine morskih soli već su stoljećima poznate u medicini radi blagotvornih djelovanja na sluznicu nosa i paranazalnih šupljina. U izotoničnoj otopini morske vode koncentracija soli dolazi do 0.9%. Unazad nekoliko desetljeća provode se i kliničke studije koje dokazuju njihovu djelotvornost kod osoba s alergijskim rinitisom i akutnim i kroničnim rinosinusitisom. Njihovo djelovanje temelji se na nekoliko načela: otklanjaju nečistoće, viruse, bakterije i alergene s površine nosne sluznice – djeluju kao mehanički “čistači”. U kombinaciji s korištenjem sustava za ispiranje nosa postiže se zadovoljavajuća učinkovitost i zbog volumena, odnosno količine izotonične otopine morske vode koja se primjenjuje. Osim čišćenja, takve otopine omogućavaju odgovarajuće vlaženje sluznice nosa te pridonose održavanju homeostaze zdrave sluznice i epitelne barijere.
Studija provedena u SAD-u, objavljena u kolovozu ove godine pokazala je kako su pacijenti oboljeli od Covida-19, a koji su ispirali nos barem 2 puta dnevno tijekom infekcije imali 8 puta manju šansu da budu hospitalizirani zbog razvoja komplikacija i potrebe za bolničkim liječenjem. Druge studije pokazale su kako se koronavirus veže za receptore u sluznici nosa, a redovitim ispiranjem nosa moguće je smanjiti količinu virusa na površini sluznice, odnosno na mjestu ulaza u respiratorni sustav. Održavanje ravnoteže u području epitela nosne sluznice od velike je važnosti za sve respiratorne infekcije, pa tako i za Covid-19.
Za vrijeme upale sinusa potrebno je nekoliko puta na dan ispirati nos izotoničnom otopinom morske vode. Ako postoji izražena začepljenost nosa, mogu se primijeniti i hipertonične otopine koje imaju veći udio NaCl-a (soli) i zbog toga izvlače višak vode iz sluznice nosa te tako smanjuju otečenost. Kliničke studije su pokazale da postoji korist od otopina obogaćenih mineralima i solima koje njeguju sluznicu nosa, čiste pokrovni epitel od mikroorganizama i sluzi te sprječavaju zadržavanje štetnih tvari. Nakon infekcije sinusa, izotonične otopine služe kako bi očuvale zdravu epitelnu barijeru sluznice nosa, omogućile dovoljnu vlažnost nosa, te spriječile daljnje infekcije sluznice nosa. Također pomažu u čišćenju alergena i iritansa s površine sluznice i tako sprječavaju kaskadu upalnog odgovora koji se događa u tim bolestima. Vlažnost sluznice izrazito je važno održavati u zimskim mjesecima kada se više vremena boravi u zatvorenim prostorima. Starenje, ali i određene autoimune bolesti izazivaju neugodnu suhoću sluznice nosa i zato je važno vlažiti sluznicu.
Imunitet tijekom zimskih mjeseci možemo ojačati zdravom prehranom – unošenjem većih količina vitamina C i drugih važnih mikronutrijenata, redovitom fizičkom aktivnosti uz boravak na svježem zraku, dovoljnom količinom sna, ali i održavanjem svakodnevne higijene nosne sluznice.
Specijalist opće medicine Milan Mazalin
Kako možemo biti sigurni da curenje iz nosa treba prepisati običnoj prehladi, a ne Covidu-19? Ili da je temperatura posljedica korone, a ne gripe? S obzirom na količinu različitih uzročnika koji trenutačno cirkuliraju, jedini način da budemo potpuno sigurni u to od kuda dolazi koji simptom jest testiranje, smatra dr. med. Milan Mazalin, liječnik opće i obiteljske medicine, uz čiju smo pomoć definirali opće kliničke slike prehlade, gripe i Covida-19.
Obična prehlada
Dominiraju respiratorni simptomi, temperatura je normalna ili umjereno povišena, a opći simptomi kao što su bolovi u mišićima i zglobovima su odsutni ili vrlo blagi.
Gripa
Dominiraju opći simptomi kao što su slabost i bolovi u tijelu, a tjelesna temperatura se naglo i znatno podiže. Respiratorni simptomi ili izostanu ili se jave nakon par dana i obično nisu jače izraženi.
Covid-19
Klinička slika zaraze SARS-CoV-2 virusom se znatno mijenja: može uključivati najrazličitije respiratorne simptome kojima se sve češće pridružuju simptomi probavnog trakta kao što su mučnina, povraćanje ili proljev. U početku vrlo tipični simptomi gubitka osjeta okusa i mirisa nisu više toliko prisutni da bi se njihovim odsustvom moglo isključiti Covid-19.
