Xlab

Istražujemo
Svaki drugi građanin EU sljedeće godine imat će neku alergiju: članica istraživačkog tima sa Srebrnjaka otkriva kakve veze mikroplastika ima s tim

Piše: Dr. sc. Ivana Banić, mag. molekularne biologije

U posljednjih se nekoliko desetljeća broj osoba koje pate od alergija na hranu značajno povećao: danas čak 10% svjetske populacije ima alergijsku reakciju na neku namirnicu, i to uglavnom djeca. U Europi već sada više od 150 milijuna ljudi pati od barem jednog kroničnog oblika alergije, 70 milijuna ih ima alergijsku astmu, a procjenjuje se da će 2025. godine alergijama biti pogođena polovica cjelokupne populacije EU-a. Gotovo se istodobno događa još jedan proces: u posljednjih se 30 godina proizvodnja plastike učetverostručila i procjenjuje se da se danas proizvede više od 430 milijuna tona plastičnih proizvoda godišnje. Od toga se čak dvije trećine odnose na jednokratnu plastiku i onu kratkoga vijeka, koja postaje otpad koji nikada ne bude recikliran gotovo čim izađe iz tvornice. Prema procjenama stručnjaka, 5,25 trilijuna čestica plastike cirkulira površinskim vodama oceana, a možda i više zbog povećane upotrebe plastike i otpada tijekom pandemije COVID-19. Te sitne čestice plastike nalaze se u oceanima, jezerima, rijekama, podzemnim vodama, zraku i hrani. Mogu se progutati ili udisati, a onečišćivači poput teških metala, alergena, toksina i mikroorganizama mogu se vezati za njih i tako dodatno ugroziti okoliš te zdravlje ljudi i životinja.

Je li drastičan porast količine mikroplastike i nanoplastike oko nas povezan s jednako drastičnim porastom alergija? Istraživački tim Dječje bolnice Srebrnjak – sedmero liječnika i znanstvenika na čelu s prof. dr. sc. Mirjanom Turkalj – prvi će u svijetu zajedno s istraživačima iz još 7 zemalja u dugotrajnoj kliničkoj studiji do sredine 2025. odgovoriti na pitanje kako čestice plastike utječu na zdravlje ljudi i jesu li jedan od uzroka značajnog rasta prevalencije alergija i astme.

U laboratorijskim ispitivanjima pokazalo se, naime, da čestice mikroplastike mogu izazvati oštećenja ljudskih stanica, ali dosad nije bilo epidemioloških studija na velikim populacijama ljudi koje bi dokazale vezu između izlaganja česticama mikroplastike i utjecaja na zdravlje. ‘Čestice mikroplastike i nanoplastike nalaze se u hrani koju jedemo, vodi koju pijemo i zraku koji udišemo, no još ne znamo koliko su opasne po ljudsko zdravlje. Mi ćemo pokušati procijeniti gdje te čestice završavaju u našim tijelima nakon udisanja i unosa, a ti će nam rezultati pomoći da shvatimo učinke mikroplastike na ljudsko zdravlje’, kaže dr. Turkalj, voditeljica zagrebačkog istraživačkog tima i Odjela za pulmologiju i alergologiju predškolske dobi u Dječjoj bolnici Srebrnjak.

Hrvatski istraživači provode ispitivanja kod djece s alergijama u dobi od 6 do 18 godina u Slavoniji, Dalmaciji i Zagrebu s okolicom, a konačni rezultati kliničke studije bit će poznati sredinom 2025. godine, do kada traje projekt. Domaći će tim razviti i alate za preciznu karakterizaciju i kvantifikaciju mikroplastike i nanoplastike kako bismo bolje razumjeli načine na koje ona utječe na naš organizam, s naglaskom na alergijska oboljenja. Kako bi se proučili njezini potencijalni učinci na razvoj alergija, u međunarodnom multidisciplinarnom timu nalaze se stručnjaci iz područja prehrambene kemije, onečišćivača hrane, kemije polimera i metala, toksikologije, kliničke imunologije i alergije te raznih “omika”, znanosti koje se bave sveobuhvatnom analizom molekula koje čine stanice živih organizama.

O razlozima porasta broja alergičara u svijetu, načinima na koje mikroplastika utječe na naš imunitet i razvoj alergija te kako to spriječiti, za X-Lab – expert research hub JGL-a – razgovarali smo s jednom od članica hrvatskog istraživačkog tima, dr. sc. Ivanom Banić, magistrom molekularne biologije iz zagrebačke Dječje bolnice Srebrnjak.

EXPERTIZA

 

KOJI SU SVE UZROCI PORASTA ALERGIJA?

Koji je pravi razlog porasta pojavnosti alergijskih bolesti posljednjih nekoliko desetljeća još uvijek nije poznato – unatoč brojnim istraživanjima koja se kontinuirano provode ne znamo još uvijek dovoljno o molekularnim i patofizioloskim procesima koji su u podlozi razvoja alergija. Također, još uvijek nedovoljno znamo o načinu na koji funkcionira naš imunološki sustav, a ne znamo ni koje su sve komponente uključene u razvoj alergija. S obzirom na to da alergije nastaju kao iskrivljeni odgovor imunološkog sustava na bezazlene tvari u našoj okolini, a mi ne razumijemo u potpunosti procese koji su uključeni u razvoj alergija, jasno je da u ovom trenutku ne možemo ni puno učiniti da bismo spriječili razvoj alergija. Ipak, znamo da postoje određeni faktori rizika za razvoj alergija.

Genetska predispozicija

Znamo da nasljeđe igra važnu ulogu u razvoju alergija i da djeca roditelja koji su alergični imaju veći rizik da tijekom života i sami razviju neku vrstu alergijske bolesti. Međutim, genska predispozicija ne daje odgovor na pitanje otkud toliki porast alergija u posljednjih 20, 30, 40 godina. Pravo je pitanje zapravo što se to u našoj okolini promijenilo da je uzrokovalo baš takav porast.

“Neiskusan i besposlen” imunitet

Jedna hipoteza tvrdi da je uzrok značajnog porasta pojavnosti alergija moderan način života i – manjak prljavštine. Naime, s porastom razine higijene iz svoje smo okoline uklonili bakterije, mikroorganizme i parazite na kojima se naš imunitet “uči” i tako mu onemogućili pristup ključnim čimbenicima na kojima “trenira”, osobito u prvim godinama zivota.

Rezultat je toga da naš imunitet postaje besposlen i počinje reagirati na bezazlene podražaje iz okoline kao što je pelud, kućna prašina ili grinje, elementi na koje ranije, dok se imao protiv čega svakodnevno boriti, nije obraćao pozornost. Tome u prilog ide i činjenica da su alergije zapravo većim dijelom iskrivljeni odgovor imunološkog sustava na parazitske infekcije.

Urbanizam

Najveći porast alergija uočavamo upravo u razvijenim zemljama i zemljama s ubrzanim gospodarskim razvojem, gdje je i stupanj higijene viši nego u ruralnim sredinama, a veće je i onečišćenje okoliša.

Problem mikroplastike

Ni genetska predispozicija ni higijenska hipoteza ne objašnjavaju toliki porast pojavnosti alergija, zbog čega se pretpostavlja da na njihov razvoj utječu i drugi okolišni čimbenici, prije svega onečišćenje vode, zraka i hrane – među ostalim, i mikroplastikom.

FACT CHECK
MOŽEMO LI SPRIJEČITI RAZVOJ ALERGIJA?

Iako na rizik za razvoj alergija utječe mnogo čimbenika od kojih neki još nisu poznati, preventivne su mjere važan element liječenja alergijskih bolesti.

Kako bismo barem usporili porast pojavnosti alergija, važno je djelovati preventivno: smanjiti onečišćenje okoliša i uporabu plastike te poticati recikliranje kad god je moguće, a najmlađima omogućiti kontakt s podražajima iz okoliša važnima za razvoj imunološkog sustava, primjerice igrom na zemlji, blatu i boravkom u prirodi.

5 KLJUČNIH ČINJENICA: MIKROPLASTIKA I ALERGIJE
1.

Kako sve mikroplastika utječe na naš imunitet i razvoj alergija?

Još nedovoljno znamo o tome kako mikroplastika utječe na ljudsko zdravlje, no pretpostavljamo da bi čestice mikroplastike i nanoplastike u našem tijelu mogle biti inertne. Međutim, znamo i da određene kemikalije dodane u plastiku radi poboljšavanja njezinih svojstava, kao što je zloglasni bisfenol A, mogu biti opasne po ljudsko zdravlje. Mnoge od spomenutih kemikalija nisu dovoljno ispitane, no vrlo je vjerojatno da neke od njih mogu imati negativan učinak na naš imunitet, pa čak i na razvoj alergija.

U sklopu projekta Imptox pokušavamo odgovoriti upravo na to pitanje: istražujemo koji su mehanizmi djelovanja mikroplastike i nanoplastike na razvoj alergijskih bolesti, koji su izravni toksikološki učinci takvih čestica odnosno materijala od kojih su napravljene, a koji neizravni odnosno kako čestice MNP-a mogu mijenjati i usmjeravati imunološki odgovor našeg organizma.

2.

Je li neka vrsta plastike posebno opasna kada je u pitanju razvoj alergija?

Već se mnogo pisalo o opasnostima takozvane “mekane plastike”, one za jednokratnu upotrebu, koja je i glavni generator plastičnog onečišćenja. Brzo se raspada u MNP, a s obzirom na brojnost čestica one mogu postati i nositelji raznih drugih onečišćivača od kojih neki izravno, a neki neizravno utječu na razvoj alergija.

3.

Brine li nas više oblik ili veličina čestica mikroplastike i nanoplastike?

Na štetni učinak mikročestica i nanočestica plastike na ljudsko zdravlje više utječe veličina čestice nego njezin oblik. Očekivano je da manje čestice, one nanorazmjera, mogu lakše prodrijeti u tkiva i stanice te tako izazvati niz negativnih posljedica. Osim veličine čestice važan je i njezin kemijski sastav te agensi vezani na te čestice.

Kako bismo znali kakvu i koliku štetu mikročestice i nanočestice plastike mogu napraviti u ljudskom organizmu, prvo moramo otkriti gdje se sve čestice MNP-a uopće mogu nalaziti, kako one ulaze u naše tijelo, kako se ponašaju u određenim tkivima, koliko se zadržavaju u tijelu i sl.

4.

Postoje li osobe koje su u povećanom riziku od razvoja alergija?

Naravno, određene skupine ljudi imaju povećani rizik za razvoj alergijskih bolesti, a i u većoj su opasnosti od negativnih učinaka mikroplastike i nanoplastike na njihovo zdravlje. Tu prije svega govorimo o djeci do 5 godina jer se u toj dobi imunološki sustav najintenzivnije modulira i gradi. Također, posebno su osjetljiva populacija i starije osobe i kronični bolesnici te osobe kojima je zbog osnovne bolesti narušen imunitet i one koje u obiteljskoj anamnezi već imaju alergijske bolesti. Isto tako, kod atopičnih osoba – onih koje su senzibilizirane na neke alergene, ali još uvijek nemaju simptome alergija – složen bi odnos između mikroplastike, okolišnih čimbenika i imuniteta mogao kasnije u životu dovesti do razvoja alergijskih bolesti.

5.

Utječe li način ulaska mikroplastike u naš organizam na razvoj alergija?

S obzirom na saznanja da su čestice mikroplastike i nanoplastike svuda oko nas, i put njihova ulaska u naš organizam vjerojatno utječe na razvoj alergija. Znamo da alergeni iz okoliša uzrokuju alergijske reakcije u ciljnim organima – primjerice, inhalacijski alergeni primarno uzrokuju alergijske reakcije u dišnim putevima. Pretpostavljamo da je slično i s mikroplastikom. U sklopu još jednog europskog projekta u kojem sudjeluje istraživački tim iz Dječje bolnice Srebrnjak (Horizon EDIAQI), istražujemo upravo i kakvi su štetni učinci mikročestica i nanočestica plastike u zraku u zatvorenim prostorima na ljudsko zdravlje.

ŠTO JE TO BIOFILM I ZAŠTO NAM JE ON VAŽAN?

Osim što same po sebi mogu biti opasne za ljudski organizam, čestice mikroplastike i nanoplastike mogu i na sebe vezati druge opasne tvari poput teških metala, kemikalija, mikroorganizama i alergena. Štoviše, čestice mikroplastike zajedno s navedenim agensima mogu tvoriti čitave mikrokozmose koji sadrže razne onečišćivače i druge potencijalno opasne tvari – takve komplekse nazivamo biofilmom. Biofilmovi kontinuirano rastu i mijenjaju se, a osim što svaki pojedini agens može biti opasan po zdravlje, kombinacija raznih tvari može pojačati njihove štetne učinke. To je također jedno od područja našeg interesa u sklopu Imptoxa; kakav je alergogeni potencijal alergena koji se vežu na čestice mikroplastike i nanoplastike te ima li to veze s globalnim porastom broja pojavnosti alergija?

FINANCIJSKA STATISTIKA: KOLIKO NAS KOŠTAJU ALERGIJE?

Osim što značajno utječu na kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji, alergije povećavaju troškove zdravstva i smanjuju ekonomsku snagu zemlje. Alergije su, naime, samo u Europskoj uniji uzrok gubitka više od 100 milijuna radnih dana, a za zdravstvenu zaštitu oboljelih godišnje izdvaja se više od 140 milijardi eura.

MOJIH 5 SAVJETA: KAKO IZBJEĆI MIKROPLASTIKU

Zbogom hiperkonzumerizmu

Ključno je odgovorno raspolagati svim resursima u svakodnevnom životu, pa tako i plastikom, jer je upravo hiperkonzumerizam značajan generator mikroplastike i nanoplastike. Izbacite jednokratnu plastiku gdje god je moguće i reciklirajte što je više moguće. Ovo je civilizacijski imperativ, kako bismo djeci osigurali sigurniju budućnost.

Zero waste

Birajte održive, reciklirane i biorazgradive materijale i amblalažu – uvijek i u svakoj situaciji. To se ne odnosi samo na upotrebu platnenih vrećica za odlazak na tržnicu, nego i na upotrebu staklene, platnene, drvene ili metalne ambalaže, kao i na biranje proizvoda koji dolaze bez ambalaže i onih u rinfuzi.

Microplastic free

Birajte kozmetičke proizvode i one za kućanstvo u ekološki prihvatljivim pakiranjima, s oznakom “microplastic free”.

Oprezno sa soli

Pripazite na unos soli. Osim što povećava rizik od hipertenzije, morska sol iz nekontroliranih izvora može biti nezanemariv izvor mikroplastike i nanoplastike.

Birajte sezonsko

Lokalna, sezonska hrana iz provjerenih izvora trebala bi biti temelj vaše prehrane. Poželjno je birati namirnice iz organskog uzgoja, no važno je i odakle hrana dolazi: u masovnoj proizvodnji hrane stvaraju se velike količine plastičnog otpada, a time i velike količine mikroplastike i nanoplastike.

GOST STRUČNJAK
Prof. dr. sc. Mirjana Turkalj, dr. med., voditeljica zagrebačkog istraživačkog tima i Odjela za pulmologiju i alergologiju predškolske dobi u Dječjoj bolnici Srebrnjak. Globalno gledano, prevalencija alergijskih bolesti brzo raste i u zemljama u razvoju i razvijenim zemljama.

U razvijenim su zemljama svijeta alergijski poremećaji znatno češći nego u zemljama u razvoju.

1. Ukupno 8% do 10% svjetske populacije pati od jedne ili više alergijskih bolesti.

2. Svaki treći stanovnik u razvijenim zemljama pati od alergija.

3. Procjenjuje se da 5% do čak 20% djece u Europi pati od alergijske astme.

4. Procjenjuje se da 7% do čak 30% djece u Europi pati od alergijskog rinitisa.

5. Čak 5% djece u Hrvatskoj ima neku alergiju na hranu, a njih do čak 15% pati od
alergijskog rinitisa.

Možda ne možemo utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo ili zraka koji dišemo, ali uvijek možemo odabrati proizvode koji ne sadrže mikroplastiku. Aqua Maris, prvi sprejevi za nos dokazano bez mikroplastike!

Aqua Maris
Bez mikroplastike, bez brige!

  • Prvi i jedini sprejevi za nos dokazano bez mikroplastike
  • Jedini na bazi morske vode iz Jadrana
  • Čiste i vlaže sluznicu nosa
  • Za djecu i odrasle
SAZNAJ VIŠE